Tajnica našeg saveza članica je SSNOPIV - Skupina za suradnju s nositeljima prava intelektualnog vlasništva čiji cilj je suradnja na razvoju učinkovitog sustava provedbe prava intelektualnog vlasništva koji će optimalno ispuniti svoju društvenu ulogu u zaštiti prava intelektualnog vlasništva te zaštiti potrošača. Suradnjom u okviru SSNOPIV-a osigurava se redovita razmjena informacija o trenutnom stanju, najnovijim inicijativama i aktivnostima u području provedbe prava intelektualnog vlasništva, kako u Republici Hrvatskoj, tako i na međunarodnoj razini, te mogućnost neposrednog predlaganja unaprjeđenja sustava provedbe prava od strane nositelja prava i drugih sudionika sustava.
Donosimo vam 6 najčešćih pitanja/smjernica vezanih uz krivotvorine:
1. Što su krivotvorine?
Krivotvorine ili krivotvoreni proizvodi su proizvodi neovlašteno označeni tuđim zaštićenim žigom koji najčešće imitiraju originalni proizvod označen žigom na način da na prvi pogled stvaraju dojam da se radi o originalnom proizvodu. Stavljanjem u promet krivotvorina krše se odredbe Zakona o žigu i drugih propisa koji uređuju prava žiga. Usprkos mjerama koje se poduzimaju protiv ovog globalnog problema pojava krivotvorenih proizvoda u trgovinskom prometu moguća je na tržištima ne samo nerazvijenih zemalja, nego i na tržištima najrazvijenijih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj.
2. Kako ih prepoznati na tržištu?
Potrošač se može zaštititi od kupovine krivotvorine prvenstveno odabirom mjesta kupnje. Originalni proizvodi sa zaštićenim žigom u pravilu se ne prodaju na klupama, otvorenim prostorima i sličnim mjestima (sajmovima, tržnicama, privatnim domovima i sl.). Loša kvaliteta izrade i niska cijena također ukazuju na mogućnost da se radi o krivotvorini. Porijeklo proizvoda je također jedan od mogućih pokazatelja, a moguće ga je utvrditi uvidom u obavijest bilo originalno ušivenu na proizvodu od strane proizvođača, bilo priloženu uz proizvod kao obavijest o proizvodu na hrvatskom jeziku koja je obavezna prilikom stavljanja proizvoda u promet na hrvatskom tržištu.
3. Što su „piratski“ proizvodi?
Piratski proizvodi (kolokvijalno „pirati“) su proizvodi na kojima se nalaze glazbena (audio) djela, kinematografska (audiovizualna) ili druga autorska djela snimljena na nosačima zvuka i/ili slike bez odobrenja autora ili njegovog ovlaštenog predstavnika. Stavljanjem u promet piratskih proizvoda krše se odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima te, u određenim slučajevima, odredbe Kaznenog zakona (Glava 27).
4. Kako ih prepoznati na tržištu?
- mjesto kupnje glazbenog nosača zvuka može ukazati da se radi o piratskom proizvodu. Ukoliko se takvi proizvodi prodaju na štandovima, sajmovima, tržnicama ili drugim prigodnim prodajama postoji mogućnost da se na prodaju nudi piratski proizvod;
- niska cijena proizvoda može biti jedan od pokazatelja da se posumnja u originalnost proizvoda;
- glazbena djela se trenutno na tržištu nalaze u prometu snimljena na optičkim diskovima (CD, DVD i dr.) s time da niti jedan od poznatijih legalnih proizvođača iz glazbene industrije ne proizvodi niti prodaje svoje proizvode na optičkim diskovima na kojima je omogućeno snimanje glazbe tj. onih koji se pojavljuju pod nazivima CD-R i DVD-R. Stoga svaki proizvod na takovom mediju treba smatrati sumnjivim;
- većinu piratskih proizvoda moguće je prepoznati po vanjskom izgledu. Neki od znakova piratskih proizvoda su: tisak i ambalaža su niske kvalitete (često fotokopija omota), nije navedena diskografska tvrtka, nema upozorenja o zaštićenim autorskim pravima, nema popisa pjesama, zamjetljive su pravopisne i gramatičke greške na omotu.
5. Što ako posumnjate da ste ipak kupili krivotvorinu ili piratski proizvod?
Možete (i trebali bi) podnijeti prijavu Ministarstvu financija RH, Carinskoj upravi, pozivom na besplatni broj telefona Operativnog dežurstva Carinske uprave 0800 12 22.
Potrošač prijavu može podnijeti i pisanim putem na adresu sjedišta: Ministarstvo financija RH, Carinska uprava, Humboldtova 4a, 10 000 Zagreb ili elektroničkom poštom na adresu:
6. Što treba prijava sadržavati?
- Ime i prezime fizičke osobe, odnosno naziv pravne osobe koja je podnositelj prijave – ako prijavitelj želi primiti obavijest o poduzetim radnjama i mjerama, potrebno je navesti adresu na koju će stići odgovor.
- Ime i prezime fizičke osobe, odnosno naziv pravne osobe koja se prijavljuje, adresu sjedišta i adresu objekta u kojem se vrši povreda (ako je različita od sjedišta) te po mogućnosti osobni identifikacijski broj (OIB) prijavljenog subjekta. Adresa prijavljenog subjekta ujedno određuje i lokaciju Područnog carinskog ureda ili Carinskog ureda koji je nadležan za obavljanje nadzora.
- Predmet prijave - objasniti povredu propisa sažeto i što preciznije.
- Prateća dokumentacija – ako je dostupna (račun o kupnji i/ili neka druga dokumentacija koja je priložena uz kupljeni proizvod).
Gordana Lukić