Trgovci najviše zarađuju na kruhu u pekarskim proizvodima, na kojem je marža gotovo 40 posto. Slijede slatkiši te voće i povrće, a samo prošle godine prihodi trgovaca su porasli više od milijardu eura, što je u odnosu na godinu ranije više čak 16,5 posto. Samo na osnovnim prehrambenim proizvodima kao što su brašno, šećer, riža, rezanci i jestiva ulja prosječna marža je lani bila 24 posto, objavila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
Trgovci se brane da je to normalna poslovna praksa, a potrošačke udruge upravo visoke marže krive za veliki rast cijena. Zašto su marže tako velike, otkrila je direktorica Žitozajednice, Nada Barišić. Za RTL je govorila o tome zašto pekari imaju najviše marže. “Teško nam je to komentirati. Trgovina je zaseban sektor i uvjeti poslovanja u tom sektoru su daleko drugačiji od uvjeta poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji.
Možemo samo reći da je poljoprivredna proizvodnja i cijene u njoj burzovno orijentirane. Dakle, burza je ono što određuje cijene u proizvodnji, odnosno preradi. U pekarskoj industriji su sasvim drugi uvjeti, a trgovina je nešto sasvim treće. Tako da nam je teško komentirati visine tih marži. Možda je zanimljiv podatak da Hrvatska zapravo nakon mesa, mliječnih proizvoda i meda, najviše uvozi proizvode od žitarica i škroba. Tu su, naravno, pekarski proizvodi, a vidim da su i konditori zahvaćeni ovim velikim maržama, tako da se i oni mogu naći u ovom dijelu velikog uvoza”.
‘Svaki sektor gleda svoj profit’
Na pitanje jesu li te marže ipak previsoke Barišić odgovara da svaki sektor na tržištu gleda svoj profit. “Vidimo da je AZTN radio svoju analizu i da nije doveo u pitanje visinu, već je samo analizirao tržište i rekao da se na tom tržištu pekarski proizvodi nalaze s najvećim maržama”, kaže pa dodaje da su trgovci ti koji imaju velike marže.
40 posto je ogromno, a marža je na pekarske proizvode. “Pekarski proizvodi su očigledno kategorija koja je zanimljiva, za koju smo već više puta komentirali da ima veliku potražnju na našem tržištu i kod domaćeg stanovništva, a da i u turističkoj sezoni pekarski proizvodi zapravo ono što se puno prodaje, puno jede i zapravo možemo nekako naći poveznicu u tome da je to prehrambeni proizvod koji ima nekakvu top prodaju”, zaključila je direktorica Žitozajednice.