Visoke kamatne stope i stroži uvjeti banaka čine stambene kredite sve teže dostupnima običnim građanima. Visoke cijene nekretnina dodatno pogoršavaju situaciju, ostavljajući mnoge mlade obitelji bez mogućnosti kupnje vlastitog doma.
Nakon što nađu stalni posao i dobiju obitelj, mnogi se građani upute u banku da se raspitaju koliko će ih doći dizanje kredita za stan. Pri davanju kredita, banke gledaju na svaku sitnicu, pa građanima ne preostaje ništa drugo nego napraviti sve što mogu kako bi se prije potpisivanja ugovora riješili svih dugova i pokušali dobiti povišicu koja će im pokriti barem dio kredita stana.
Na hrvatskom Redditu pokrenula se tema o pitanju što sve banke gledaju kod dizanja kredita i kako se najbolje pripremiti prije odlaska na prvi informativni razgovor.
Kako stvoriti savršenu sliku
“Je li plaća isključivo jedina varijabla prilikom uzimanja kredita kod banaka ili postoje neke druge? Ako mi može netko molim vas sročiti što sve ulazi u kreditni rejting osobe, ušteđevina, vlasništvo neke nekretnine. Zanima me kako stvoriti “savršenu” sliku dužnika u očima banaka“, bilo je pitanje postavljeno na Redditu.
“U Hrvatskoj ne postoji kreditni rejting na razini države. Svaka banka na temelju svojih kriterija procjenjuje koliko si kreditno sposoban. Većina banaka ima slične kriterije, većina tih kriterija je možda i propisana nekim zakonima i pravilnicima, nemam pojma.
Gledaju visinu plaće, redovitost primanja, prijašnje dugove, ne znam koliko smiju, ali čuo sam da gledaju i imaš li otvoren račun u casinu ili kladionici i slične rizične navike. Izgledati dobro znači imati redovita primanja, stalno zaposlenje na neodređeno i slično”.
Uvijek gledajte HROK
“Potpuno je točno da nema kreditnog scoringa na razini države, što možda i nije tako loše s obzirom koliko Amerikanci imaju problema s ispravljanjem grešaka zbog pogrešnih/netočnih dugovanja i krađa identiteta, što njihov score ne uzima u obzir.
Najbliže tome je HROK (Hrvatski registar obveznika po kreditima) koji bilježi sva dugovanja, uključujući kašnjenje i neurednost otplata kreditnih rata, kreditnih kartica i nedozvoljenog prekoračenja po računima.
Kod bilo kojeg zahtjeva za kreditiranjem, prekoračenjem i limitima potpisuje se dopuštenje za jednokratni ulazak djelatnika banke u HROK, a djelatnik ne vidi informacije o tome gdje je dugovanje ili neurednost nastala već samo je li poslovanje uredno ili nije i u kojoj je mjeri neuredno.
Na zahtjev (plaća se) od HROK-a je moguće dobiti uvid u vlastiti profil/evidenciju po HROK-u i ispraviti greške ako postoje ili voditi računa i ispraviti sliku kroz urednije poslovanje i podmirivanje obveza. To vjerujem da je, uz što veća osobna primanja i imovinu, najbrži put do pozicije privlačnog klijenta banke iz aspekta kreditiranja”.
Ne priznaju druge banke
Mnogi građani su podijelili svoja iskustva s dizanjem kredita i većina uopće nije bila ugodna.
“Najbolje ćeš im izgledati ako koristiš 10/10 njihovih usluga. Meni je totalna glupost da oni vide kako meni mjesečno ostane XY novaca na računu, uštedio sam na taj način novce. No, ako nemaš ugovorenu štednju, ti u njihovim očima nisi štedisa. Isto kao i sa ulaganjima. Rizičan si ako ulažeš sa strane, ali ako koristiš njihovu platformu za investiranje, onda si za njih doktor znanosti investiranja. Komedija sama po sebi. Znam jer sam nedavno dizao kredit”.
“Mogu potvrditi, bila sam prije par tjedana u banci (ne zbog kredita nego za podizanje limita na kreditnoj zbog jedne transakcije koju trebam obaviti). Imam redovnu plaću u istoj firmi tri godine, ugovor na neodređeno, nikakvi dugovi ni krediti, ušteđevinu, ulaganja, ali nije preko njih i oni to ne priznaju. Limit na kreditnoj mi je ostao bijednih 130 eura”.
“Tako je, moj muž u istoj banci prima plaću, ima drugi stup, ima treći stup, ima brokerski račun, što god da pita oni mu daju”.