Od kada i zašto?
Od 9. listopada 2025. u svim državama članicama EU uvodi se nova obavezna provjera primatelja kod bankovnih transfera, poznata pod nazivom Verification of Payee (VoP). Ovaj mehanizam, često nazivan “semafor provjera”, ima za cilj dodatno zaštititi korisnike od pogrešaka i prijevara te povećati sigurnost digitalnih platnih transakcija.
Zanimljivo je da se ova obveza ne odnosi samo na instantne transakcije — iako je često povezujemo s njima — nego na sve kreditne transfere u eurima unutar EU.
Kako funkcionira “semafor provjera”?
Sustav koristi tri osnovna signala kako bi korisnika upozorio na točnost (ili neusklađenost) podataka:
- Zelena boja (“match”) – uneseno ime/naziv primatelja i IBAN se savršeno poklapaju s podacima banke korisnika. Transakcija se može nastaviti bez prepreka.
- Žuta boja (“close match”) – postoji neka manja neusklađenost (tipfeler, skraćenica, nadimak). U tom slučaju korisnik dobiva obavijest i može vidjeti ispravni naziv primatelja te odlučiti hoće li nastaviti transakciju.
- Crvena boja (“no match”) – uneseni podaci ne odgovaraju vlasniku računa. To je čvrsto upozorenje na moguću prijevaru ili pogrešku. Također postoji kategorija “ostalo / other”, koja se koristi u slučajevima kada tehnička provjera nije moguća.
Tko snosi rizik i kako se mijenja odgovornost?
Dosad je gotovo sva odgovornost bila na platitelju — ako bi pogrešno unio IBAN ili ime i novac završi kod pogrešnog primatelja, teško je bilo tražiti nadoknadu.
No, s novom regulativom dolazi i promjena:
- Ako banka ili pružatelj platne usluge ne omogućuju VoP provjeru ili ne obavijeste korisnika o ishodu provjere, a novac ipak završi kod pogrešnog računa — banka platitelja mora nadoknaditi cijeli iznos i vratiti stanje računa na prije početnog stanja.
- S druge strane, ako korisnik dobije žuto ili crveno upozorenje, ali unatoč tome odluči odobriti transakciju — tada je rizik i eventualni gubitak na njemu.
Posljedice za korisnike i poslovne subjekte
- Ažuriranje predložaka i računa
Korisnici bi trebali provjeriti sve svoje spremljene predloške plaćanja (recimo putem internetskog bankarstva) i osigurati da su nazivi primatelja točni i identični onima registrovanima u banci. Tvrtke i obrtnici trebaju paziti da u svojim ponudama, računima i komunikaciji navode pun i točan naziv vlasnika računa — onako kako je zabilježen u banci. - Moguće privremene smetnje
U početku korisnici mogu dobivati upozorenja i kod računa primatelja koje su ranije koristili — ako su podaci uneseni nepotpuno ili koristeći kratice/nadimke. Bankarski sustavi moraju biti iznimno brzi u obradi provjera (u roku od nekoliko sekundi) kako ne bi usporili plaćanja, posebno kod velikog opterećenja. - Prednost u sigurnosti
Iako će početno prilagođavanje zahtijevati dodatne napore, dugoročna korist je značajna — smanjen broj pogrešnih uplata i prijevara, te jače povjerenje u digitalne financijske usluge.
Posebno za Hrvatsku
- U Hrvatskoj će od 9. listopada 2025. biti obavezno slanje instant plaćanja za sve banke, kako unutar zemlje, tako i prekogranično unutar EU.
- Fina, kao nacionalna financijska infrastruktura, u suradnji s bankama osigurava da sustav instant plaćanja radi brzo, 24/7 i sigurno, te omogućuje i uslugu provjere primatelja (VoP).